Promocija šumarstva jedan je od glavnih ciljeva UŠP Zagreb za 2012. godinu. Tako smo već na samom početku poslovne i kalendarske godine snimili dva priloga s temama Kako raste šuma i Od trupca do stolice, a koji će se emitirati na NET televiziji i cilj im je educirati građanstvo o ljepotama šume i šumarske struke. Revirnik Robert Pjajčik proveo je snimatelje i novinare po svom terenu na Samoborskom gorju, objašnjavajući koje sve faze šumskih radova je potrebno odraditi kako bi se uzgojila zdrava i gospodarski kvalitetna šuma. Bez šumara, šume ne bi bilo, rekao je revirnik Pjajčik, pokazujući sjeme bukve i hrasta kitnjaka, a koje je palo sa najkvalitetnijih stabala probranih od strane stručnih inženjera šumarstva. Uzgojni radnici snimljeni su u trenutku obavljanja njege šume čišćenjem i oslobađanjem drvaca pitomog kestena od nepoželjnih vrsta, a snimljeno je i stovarište za trupce sa ciljem da se pokažu razlike u klasama i vrstama drveta. Robert Pjajčik odgovarao je spremno na svako novinarsko pitanje te je na obostrano zadovoljstvo snimljen kvalitetan materijal. (hj)

Tradicionalni svečani kolegij zagrebačke Podružnice Hrvatskih šuma, otvorio je voditelj Krunoslav Jakupčić. Pozdravio je sve nazočne, a posebno gosta iz Direkcije, Marijana Baruleka, zaposlenog u Službi za internu reviziju i kontrolu, koji je 30 godina radnog staža prikupio upravo u UŠP Zagreb. Financijska dobit poduzeća Hrvatske šume d.o.o. za 2011. godinu iznosi 46,6 mln kn. Uprava šuma Zagreb poslovala je pozitivno, sa iznosom dobiti od 10 mln kn. Realizacija drvnih sortimenata veća je za 180 mln kn, nego u istom periodu 2010. godine, na razini poduzeća. Vezano za aktivnosti i poslovanje zagrebačke Podružnice, u 2011. godini važnost se pridavala kvaliteti uzgojnih radova, ulaganju u zaposlenike i njihovo obrazovanje te timskom radu. Sve navedeno u idućoj godini još će više dobiti na značaju, kao i suradnja i projekti sa drugim institucijama šumarske struke, prikupljanje ideja i informacija od tvrtki izvan Hrvatske te rad na edukaciji javnosti o šumarstvu kao znanosti. (hj)

U ime voditelja Krunoslava Jakupčića, umirovljenike je, na njihovom tradicionalnom predblagdanskom domjenku na Krušaku, dočekao Damir Miškulin. Pozdravio je sve drage kolege, inženjere šumarstva, tehničare i administrativne djelatnike koji su nekada bili snaga zagrebačke Podružnice Hrvatskih šuma. Iznio je podatke o poslovanju UŠP Zagreb za 2011. godinu, ali i rekao da financijski podaci nisu pokazatelj uspješnosti rada naše Podružnice već činjenica da se ovdje njeguje timski rad. Sve je uspješnije pozitivno predstavljanje poduzeća u javnosti i medijima kroz projekte, suradnje s drugim institucijama i razne eko manifestacije. „Na kraju, želim naglasiti da možete biti mirni jer ste UŠP Zagreb ostavili u sigurnim rukama vrsnih šumarskih stručnjaka koji će brinuti da šume ostave zelene i zdrave za buduće generacije“, rekao je Miškulin. (hj)

Uvijek je pravo vrijeme za humanitarno djelovanje, ali u ovim predblagdanskim danima svijest za pomaganjem onima koji su u potrebi, još je veća i izraženija. Izmamiti nekome osmijeh na lice, veće je zadovoljstvo od bilo kakvog novčanog dobitka. Uzvraćena riječ „hvala“ značajnija je od bilo kakve nagrade. U devetoj po redu humanitarnoj akciji Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatskog Caritasa, održanoj u subotu, 17. prosinca, na središnjem zagrebačkom trgu, bilo je i osmijeha i zahvala. HŠ d.o.o. darovale su 80 m3 ogrjevnog drveta hrasta obiteljima koje su pod skrbi Hrvatskog Caritasa na području zagrebačke nadbiskupije, a zagrebačka Podružnica potrudila se da drva doveze pred njihov kućni prag. Prigodni poklon bon u vrijednosti doniranog ogrjeva, obiteljima je uručio Voditelj UŠP Zagreb Krunoslav Jakupčić „Hrvatske šume su društveno – odgovorno poduzeće. Kroz cijelu godinu nastojimo pomoći onima kojima je pomoć zaista najpotrebnija i za to ne tražimo zahvalu ni priznanje jer je to naša dužnost i obveza.“ , rekao je. Prodavala su se i božićna drvca u tegli, koja su dala ekološki segment ovoj akciji, a novac prikupljen prodajom, također će ići za socijalno najugroženije obitelji. Djelatnici Hrvatskih šuma kupcima su savjetovali kako zbrinuti drvca nakon blagdana. Akciju su kiupnjom drvaca podržali i gradonačelnik Milan Bandić te bivša premijerka Jadranka Kosor. Sa željom da blagdanski stol svima bude bogat, a da najveći poklon za predstojeće blagdane bude mir, ljubav i obiteljsko zajedništvo, svima čestit Božić i sretna Nova Godina. (hj)  Više ...

Božidara Kosanovića zaostala je grana umalo koštala života. Od siline udara pao je u komu, a ožiljke, i godinu dana nakon nesreće, još uvijek osijeća U Hrvatske šume Božidar Kosanović došao je raditi prije 9 godina. Podrijetlom je iz Plaškog i otac je troje djece. Sjekač je Šumarije Velika Gorica, gdje smo ga i zatekli na radu. U svojim tridesetima, okružen kolegama sjekačima, ništa nije odavalo da je ovaj čovjek, prije samo godinu dana doživio ono čega se pribojavaju svi šumski radnici. U rujnu 2010. godine, dok je rušio stablo, na ramena mu je, sa guste krošnje stabla, pala zaostala grana klena. Posljedice su bile zastrašujuće: „Grana, dugačka oko 7 i pol metara, debela oko 30 centimetara, mi je pala na rame, pored glave. Probijena su mi pluća, slomljena su mi dva rebra, oštećena mi je jetra, slezena, gušterača..“ rekao je Božidar žaleći se na bolove koje još uvijek osijeća. Svjestan je da je za dlaku izbjegao smrt. „Sretan sam što sam živ, to je normalno. Međutim, još me uvijek jako boli kada su promjene vremena. Uz to pijem i tablete za smirenje. „ požalio se u pauzi za ručak. Dan kada je Božidar nastradao, 8. rujana 2010. godine, dobro pamti i njegov poslovođa. Miljenka Munjića vijest o stradavanju radnika dočekala je na drugom kraju šume. (it)   Više ...

Inžinjerka u mirovini, 86-godišnja Ana Jung Tὃpfer, dobro se sijeća svojih prvih dana u Šumariji Krapina. Tamo je, po završetku studija u Beogradu, 1952. godine zaposlena kao taksatorica u Šumskom gospodarstvu „Šamarica Zagreb“. „ Ja sam tada nosila hlače, a sve druge žene suknje. Bila sam predmetom izrugivanja, jer tada je bilo nepojmljivo da žena bude inžinjerom šumarstva. Danas je drugačije. Danas većina žena nosi hlače, a ja sam jedna od rijetkih koja nosi baš suknju.“- kaže Ana. Tada je upoznala i kraljevskog šumarskog nadsavjetnika Bartola Pleškog. Bio je to čovjek u poodmaklim godinama, starac koji je nekoć davno skrbio o šumama u vlasništvu grofova Drašković. On je Ani, (ili njezinom djedu koji je također bio u službi Draškovićevih, naime bio je „kaštelan“ u dvorcu Trakošćan) - ispričao fascinantnu priču: „ Od njega sam saznala kako je prva gospodarska osnova za Macelj napravljena još 1895. te da se čuvala u Začretju.“   Više ...

Sanaciji staza, od početka studenog, radnicima Uprave šuma Zagreb, pridružile su se kolege iz Uprave šuma Našice. Maksimir je tako, konačno, dobio novo ruho. Još 2009. godine Grad Zagreb, Šumarski fakultet i Hrvatske šume potpisali su ugovor o suradnji čime je trasiran put obnovi najpoznatijeg zagrebačkog parka. -Prije samog početka obnove, svaki je detalj izvedbe radova morao biti usuglašen sa dvama zakonima; Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. –pojasnio je glavni nadzornik Parka Saša Banić. Maksimir se prostire na 316 hektara zemljišta. Sjeverni dio obuhvaća 140 hektara. U taj se dio parka, punih 40 godina, na ovaj način -nije ulagalo. –Maksimir nije tipična šumska sastojina niti se njom gospodari kao klasičnom šumom. Puno je korisnika parka, a to zahtijeva intenzivno održavanje. Osim uređenja staza i drvenih mostova, ove smo godine izvršili i sječu prezrelih stabala. (it)   Više ...

„Ako ne odeš u šumu..“ naziv je izložbe slika koju je Ivana Bolanča (37) postavila u restoranu Maksimir. Ljubav prema slikarstvu otkrila je u dugim šetnjama Maksimirom, parkom u čijoj blizini stanuje. Kako je otkrila dugo potisnuti talent, otkrila je u razgovoru u svojem omiljenom parku Maksimir. Ivana, Vi ste po struci fizioterapeut. Pa, kako ste ona uspjeli postati i slikaricom? - Oduvijek sam znala da mi nešto nedostaje. Godinama sam se seljakala, uređivala prostore za posao i stanovanje i u tome doista uživala. Čak sam završila i školu za unutarnje uređenje. Međutim, onda sam, jednog dana, pročitala knjigu „Žene koje trče s vukovima“ i tada je započela moja introspekcija. –   Više ...