pocetna stranica UŠP Zagreb
piite nam
postavi kao poetnu stranicu na Vaem raunalu
spremi u favorites
vi ste posjetitelj broj: 1361880  
Osnovni podaci
  O nama
  UŠP Zagreb slikom i riječju
  Ured voditelja UŠP Zagreb
  Stručne službe
  Šumarije
  Radne jedinice
  Rasadnici (pps, 484kb)
  Ribnjaci Lipovljani (pps, 403kb)
  Gospodarske jedinice
  Kadrovi
Aktualnosti
  Vijesti i događaji
  Arhiva
Mala škola šumarstva
  Šumarski rječnik
  Dendrološki priručnik
  Štetnici i bolesti drveća
  Zaštićene i ugrožene biljne vrste
  Fenološka motrenja
Opasnosti iz prirode
  Ambrozija
  Otrovne biljke
  Otrovne gljive
  Krpelji
  Mišja groznica
  Zmije
Predstavljamo vam ...
  Nalazište pračovjeka
  Rudnici Zrinskih na Medvednici
  Kiparska kolonija
  Parkovi prirode
  Rimski grad Andautonija
  Planinarska staza grada Zagreba
  Grad Samobor
  Medvedgrad
  Park Maksimir
  Turopolje
  Krapina
www.hrsume.hr
  www.hrsume.hr
  O poduzeću
  Intranet
Susreti, putovanja, ...
  Koprivnica 2009.
  Umag 2008
  Umag 2006
  Poljska 2006
  Umag 2004
  Skandinavija 2004
  Umag 2003
  Lourdes
  Putovanje kroz Istru
  Vinkovčani
Forum
  Forum
Foto session
  Šuma okom šumara 2009.
  Šuma okom šumara 2008
  Šuma okom šumara 2004
  Otok Korčula
  Trakoščan
  Novoselec
  Šuma i voda
  Žumberak
  Cres
Interne stranice
  Procjena uspješnosti
  Obračuni
  Revirnici
  Norme
  Prezentacije
  Telefonski brojevi (hsvpn)
Linkovi
  UŠP Delnice
  UŠP Ogulin
  UŠP Našice
  UŠP Požega
  UŠP Split
  UŠP Vinkovci
  Consult d.o.o.
  Tours d.o.o.
  SITŠ
  Šumarski fakultet
  Šumarski institut
  HSŠ
  Šumarska savjetodavna služba
  Hrvatsko šumarsko društvo
  Hrvatska komora išdt
Razno
  Kritike i prijedlozi


pronađi pojam
zagreb.hrsume.hr www

Hrvatske šume d.o.o.
UŠP Zagreb
ul. Vladimira Nazora 7
10000 Zagreb
tel. 01/ 48 21 082
e-mail:
zagreb@hrsume.hr

© 2003 - 2008 Hrvatske šume UŠP Zagreb
All rights reserved

Ambrozija - Ambrosia artemisiifolia L.
Može li se pobjeći od ambrozije


Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za ambroziju. Agresivna je alergena biljka koja proizvodi velike količine peludi što kod ljudi izazivaju alergije. Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. U Europu je prenijeta sa zagađenim pošiljkama i tu je poznato dvadesetak vrsta. U hrvatskoj se prvi put spominje četrdesetih godina prošlog stoljeća. Rasprostranjena je u većini europskih zemalja. U našoj zemlji najviše je nalazimo na prostorima između rijeka Save i Drave, ali i uz morsku obalu - Zadar, Istra, otok Krk te uz ušće rijeke Neretve. Nalazimo je posvuda, pokraj putova, uza ceste, željezničke pruge, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima… Zakorovljuje se često i u kukuruzu, šećernoj repi, krumpiru i ostalom povrću.

 
  • kako izgleda?
  • znakovi alergije
  • suzbijanje
  • liječenje
  • U Hrvatskoj od 1941. godine  
    Prvi nalazi u Hrvatskoj zabilježeni su 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije, a jedan od putova ulaska ambrozije iz Amerike bila je luka Rijeka. Danas je ambrozija najraširenija u istočnoj Europi, no česta je i na sjeveru i zapadu. Oko dvadeset vrsta ambrozije može se naći u Europi, a najraširenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior). Ambrozija osvaja Europu nevjerojatnom brzinom. Brzina je migracije te biljke između 6 i 20 kilometara godišnje, s istoka na zapad. U Hrvatskoj se u ovom trenutku mjeri koncentracija peludi u zraku na dva mjesta (Osijek i Zagreb), dok u Europi ima oko 400 takvih mjernih mjesta. Mjerenjem koncentracije peludi omogućit će se svakodnevna informacija bolesnicima o količini peludi u zraku u sezoni cvatnje. U posljednjih 10 godina koncentracija peludi u zraku porasla je pet puta. Zagrebačka županija nalazi se u zoni najveće koncentracije peludi ambrozije u Europi. (Željka Bakran)
    Kako izgleda?  
    Jednogodišnja je biljka, naraste od 1 do 1,5 metara. Ima vretenasti korijen. Stablo joj je uspravno, razgranjeno, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama, uskih režnjeva. Cvjetovi u obliku grozdastih cvatova na vrhovima su stabla ili grane, žućkaste su boje.

    Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Svaka biljka proizvede oko stotinu milijuna zrnaca peludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamičke osobine i može putovati i do 300 kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i uvjete smrzavanja.

    Pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena. Najveće su koncentracije peludi u ranim jutarnjim satima i prijepodne. Koncentracije peludi u zraku smanjuju se poslije kiše.
    Znakovi alergije  
    To su kihanje, svrbež nosa, vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje.

    Osobe osjetljive na ambroziju neće imati smetnje pri koncentraciji od 200 zrnaca peludi na 1 m3 zraka. Pri koncentraciji od 200 do 1.000 zrnaca pojavit će se simptomi, a kad koncentracija prijeđe 1.000 zrnaca na 1 m3 zraka simptomi će postati jako izraženi.

    Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

    U nas je alergija na ambroziju vrlo raširena, jer se biljka jako razmnožila. Alergija na ambroziju pripada u skupinu polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva pelud. Liječenje se provodi uzimanjem odgovarajućih lijekova (antihistaminika, kod osoba koje nemaju teži oblik alergije). Pri alergijskoj astmi potrebno je hormonsko liječenje kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili otopina za inhalacije pumpicama.

    Osim tih mjera liječenja, u vrijeme najveće koncentracije peludi treba izbjegavati:
    • izlazak iz kuće od pet sati ujutro do deset sati prijepodne, kada je najveća koncentracija
    • držati zatvorene prozore od stana ili automobila ako smo na putovanju, kako pelud ne bi ulazila
    • slobodno vrijeme provoditi na mjestima gdje nema ambrozije
    • radove izvan kuće obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija peludi najmanja, kasno poslijepodne ili predvečer
    • preporuka je pranje kose prije spavanja, ali i često pranje ruku
    • izbjegavati pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije
    • ne sušiti odjeću ili cipele izvan kuće
    • ne izlaziti iz kuće za vrijeme suhih i vjetrovitih dana
    Suzbijanje  
    Kako biljka najviše raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je urediti i zasaditi travom.

    Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem zajedno s korijenjem. Pri tome treba nositi rukavice da se koža na rukama ne ošteti, jer je stabljika prepuna grubih dlačica.

    U slučaju većih površina preporučuje se košenje. Kosi se prije cvatnje ambrozije, i to do 5 cm od tla.

    Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati s određenim pesticidima

    U mnogim europskim zemljama poduzimaju se ozbiljne mjere suzbijanja ambrozije. U Mađarskoj su takve kampanje počele prije nekoliko godina. Organizirane su utrke za djecu. Dijete koje ubere najviše ambrozije dobiva nagradu. Tiskani su i posteri sa slikom biljke i objašnjenjima zašto je biljka opasna i zašto je treba iščupati zajedno s korijenjem.

    U Kanadi postoji zakonska obveza iskorjenjivanja ambrozije u vrtovima. Gradska policija ima sporazum s poštarima, koji im dojavljuju u kojem vrtu raste biljka. Kazne za vlasnike vrtova koji je ne iskorjenjuju mogu biti i nekoliko tisuća dolara.

    I u nas se započelo s donošenjem sličnih mjera. Gradovi Osijek i Zagreb jedini u zemlji imaju odgovarajuće mjerne stanice za ispitivanje koncentracije peludi ambrozije. U Osijeku je pokrenut projekt suzbijanja ambrozije, a u Varaždinskoj županiji pokrenuli su neke aktivnosti odnosno odnosno izdavanje prigodnih letaka kojima se građani upozoravaju na opasnosti od te biljke. Opisan je njezin izgled i način suzbijanja.

    I Gradsko poglavarstvo grada Zagreba pokrenulo je inicijativu za uklanjanje ambrozije iz dvorišta, vrtova, neobrađenog zemljišta, javnih zelenih površina, te uz javne prometnice. Obveza uklanjanja odnosi se na sve javne i fizičke osobe, a za neizvršenje te obveze bit će izrečene kazne od 200 do 1.000 kuna.
    Liječenje  
    Svi koji pate od alergija na ambroziju probali su vjerojatno sve lijekove što ih nude naše ljekarne (od Claritina nadalje). Alergijom na ambroziju bave se i mnogi travari. U novinama se nedavno moglo pročitati kako je jedan umirovljeni kemičar iz Kutine (Žarko Nejman), koji se bavi ljekovitim biljem, pronašao neke čajeve što uspješno djeluju na tu alergiju. Npr. Čaj od žalfije (kadulje), za koji daje i recept:
    1 žlica žalfije prelije se s 2-3 dl vruće vode i ostavi poklopljena preko noći. Služi za ispiranje sluznica nosa i usta, a njome se može isprati i sluznica očiju, lice te cijelo tijelo. Takav postupak sprječava "bujanje" sluznice.

    *tekst o ambroziji uzet je iz časopisa "Hrvatske šume", broj 79/80, str 28/29
    zahvaljujemo glavnom uredniku gosp. Miroslavu Mrkobradu na ustupljenom materijalu