| Tko i kada izrađuje elaborat? |
|
Za svaki odsjek predviđen planom doznake (ŠP-1 prva razrada) pristupa se izradi pripremnog elaborata za izvođenje radova sječe, izrade i privlačenja drvnih sortimenata.
Posao na njegovoj izradi počinje već prije same doznake, a sastoji se u detaljnom pregledu sječine (rekognosciranju terena), utvrđivanju načina izvođenja radova
(izbor metode rada i organizacije) te shodno tome utvrđivanje vlaka, sječno-izvoznih jedinica i stovarišta (vidi Pravilnik o doznaci..., čl.4 i 6).
Izradu pripremnog elaborata vrši revirnik, a utvrđivanje i obilježavanje sječno-izvoznih jedinica izvršava osoba koja vrši doznaku.
|
| Što su to "Sječno-izvozne jedinice"? |
Sječno-izvozna jedinica ( u daljem tekstu SIJ) je najniža cjelina na kojoj se utvrđuju elementi potrebni za izradu plana.
Kod izvođenja radova doznake stabala doznačivač je dužan osim same doznake utvrditi-izmjeriti i sve ostale elemente koji su kasnije potrebni za izradu plana poslovanja za narednu godinu.
U tu svrhu nužno je prije izvođenja doznake odrediti i na terenu obilježiti sječno-izvozne jedinice.
|
| Elementi za određivanje SIJ |
Sječno izvozna jedinica je dio ili cijela površina odsjeka, u kojoj su približno isti sastojinski i ostali uvjeti koji utječu na izbor metode i organizacije rada,
veličinu norme kod sječe i izrade, odnosno kod privlačenja drvnih sortimenata. Veličina sječno izvozne jedinice određuje se uz uvažavanje slijedećih elemenata:
- podjednaki radni uvjeti za sječu i izradu te privlačenje unutar jedne SIJ, a različiti između SIJ
- drvna masa na površini koja gravitira na isto stovarište te kao takova ima svoju relaciju privlačenja i normu
- površina i doznačena drvna masa tolika da se radovi u SIJ sa predviđenom tehnologijom završe približno u jednom obračunskom razdoblju ( u pravilu ne više od 10 ha i 200-400 m3 u individualnom radu, a kod grupnog rada može biti veća)
- SIJ se ne može prostirati kroz više odsjeka
- granice odsjeka koristiti i za krajnje granice SIJ
- oznake granica SIJ postavljati na takov razmak da se međusobno dogledaju (da se s jedne oznake vide lijeva i desna susjedna)
U nizinskim šumama, gdje postoje mreže prosjeka iste će se u pravilu koristiti kao granice SIJ.
U brdskim i ostalim šumama gdje je različita konfiguracija terena, kod određivanja granica SIJ koristi postojeće prirodne granice (jarak, greben) i umjetne granice
(ceste,vlake, putove, kako postojeće tako i one koje se planiraju izgraditi i za obavljanje planiranih radova iskorištavanja). i ovdje treba voditi računa o svim ranije rečenim uvjetima za
određivanje SIJ, a prije svega gravitaciji mase prema vlakama.
|
| Obilježavanje SIJ |
| Granicu SIJ se obilježava u prsnoj visini uljanom bojom ili sprejem žute boje, prstenom na stablima koja se neće doznačiti (osim kod dovršnog sijeka).
Iznad oznake granice, okomito na smjer pružanja granice, upisuje se slovo L i unutar njega radni broj SIJ naizmjenično na stabla sa vanjske granice.
|
| Traktorske vlake |
| Na terenu je također potrebno kategorizirati i izmjeriti te obilježiti sve traktorske vlake (postojeće i planirane za izgradnju). Izmjerene dužine svih
vlaka po kategorijama za izvlačenje upisuju se u za to predviđenu tablicu. Isto tako je potrebno dodatno utvrditi kategorije vlaka za izgradnju
i upisat u istu tablicu. Obilježavanje na terenu vrši se na stablima uz vlaku s unutarnje strane, slovom V i
rednim brojem vlake, kao i označenim smjerom izvlačenja ispod toga. Na terasama vlaka koje se predviđaju za privlačenje potrbno je redovnom doznakom obuhvatiti smetajuća stabla.
|
| Karta |
| Na gospodarskoj karti odsjeka, po mogućnosti sa slojnicama, mjerila 1:5.000 ili najviše 1:10.000 ucrtavaju se na terenu označene granice SIJ i vlaka.
Pored toga na kartu je potrebno različitim oznakama ucrtati postojeće prometnice kao i one koje se planiraju izgraditi. Sve ostalo bitno za radove iskorištavanja šuma također je
potrebno skicirati na navedenoj karti i sastaviti pripadajući tumač znakova (legendu).
|
| Knjigovodstvo |
| U knjižici doznake za odsjek svaka SIJ vodi se posebno. Rekapitulacija po SIJ dobije se računalnim ispisom. Za izvršenje Osnovom propisane doznake potrebno je promatrati odsjek
kao cjelinu, a ne SIJ bez obzira kako su one kvalitento postavljene.
U materijalnom knjigovodstvu proizvodnje (HšPRO) izvršenja (zaduženje šume= se prate najmanje na razini odsjeka.
|
| Na kraju ... |
Po završenoj doznaci revirnik je dužan utvrditi i sve ostale potrebne elemente za izračun normativa sječe i izrade kao i privlačenja te ih upisati u za to predviđene tablice.
Pomoću računala potrebno je izvršiti obračun doznake i potrebnih normi za radove.
Na kraju je potrebno sastaviti pregled za izvođenje radova iskorištavanja po gospodarskim jedinicama ( po kvartalnoj dinamici, količinama i potrebnim kapacitetima radnika i strojeva)
koji zajedno čine elaborat za šumariju. Obavezni dijelovi elaborata za jedan odsjek su: skica, tablice izmjerenih vlaka i uvjeta za izračun normativa, računalni ispis izračunatih normativa u
kojem su vidljivi i potrebni podaci iz plana sječa. Na višim razinama potrebno je priložiti pripadajuće rekapitulacije. Konkretni sadržaji i oblici ispisanih pregleda prilagođeni su važećim
sustavima normi prema Pravilniku o normama "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb.
|
|
